Prirodna vlakna za mene su početak svega. Htjela sam imati prekrasne tople i udobne pulovere od prave vune, ali ih u dućanima nisam mogla naći. Ili su bili užasno skupi. Nisam htjela odustati, pa sam odlučila napraviti ih sama. Usput sam se zaljubila u divne teksture različitih prirodnih vlakana i u proces izrade vlastitog komada odjeće - od odabira kroja, materijala i boje, sve do predmeta koji polako raste u mojim rukama i postaje onaj sa slike. 

 

Kako živim u malom selu, većinu pređe naručivala sam preko interneta. Pređa mi je dolazila iz UK-a, Austrije, Italije, Portugala, SAD-a, Slovenije... I tako se rodila ideja za mrežnu trgovinu pređom, i to onom od prirodnih materijala. Jer velika većina nas ipak preferira prirodna vlakna. I to ne bez razloga.

O prirodnim vlaknima

Prirodne pređe

Svim prirodnim vlaknima zajedničko je da dobro upijaju vodu. Upravo zato ih je tako ugodno nositi - kažemo da dišu. To je zato što naša koža stalno isparava vodu (da ne spominjem znojenje), a prirodna vlakna tu vodu upijaju i odvode od našeg tijela. Umjetna vlakna loše upijaju vodu i ne odvode vlagu od tijela, pa se u njima osjećamo "zagušeno", a stvara se i idealna atmosfera za rast bakterija - zato se mnogo brže usmrdimo u umjetnim vlaknima.

 

 

Životinjska vlakna

Životinjska i biljna prirodna vlakna imaju različita svojstva. Životinjska vlakna (ili bolje reći vlakna od dlake sisavaca) su međusobno slična, jer se sastoje od istog materijala - keratina (od kojeg su građene i vaša kosa i nokti, kao i rogovi razni). Dobro griju, odlično upijaju vlagu i elastična su. Zbog elastičnosti su vrlo udobna za pletenje/kukičanje. Najveća zamjerka životinjskim vlaknima je pikavost - ponekad više ili manje iritiraju kožu. To je zato što je površina dlake prekrivena ljuskicama koje mogu grebati kožu. Neka životinjska vlakna (merino vuna, bebi alpaka, kašmir) nimalo ne pikaju,  druga pikaju vrlo neznatno (alpaka ili superwash vuna) pa nekima ne smetaju , a mogu se svakako nositi kao vanjski sloj. Te iste ljuskice omogućuju životinjskim vlaknima da se filcaju, što može biti nezgodno ako ih slučajno stavite na krivi program u perilici, a može biti i genijalno za izradu torbi, košara, papuča, šešira ili tepiha.

 

Najpoznatije i najkorištenije životinjsko vlakno je svakako ovčja vuna, a u zadnje vrijeme zbog svoje topline i mekoće izuzetno je popularna alpaka. Druga poznata životinjska vlakna su moher koji se dobiva od angora koze, kašmir od kašmirske koze i angora koja se dobiva od angora zečeva. Sve češće se mogu naći i pređe od dlake manje vjerojatnih kandidata kao što su bizon, jak, vidrica, oposum i deva.

 

 

Biljna vlakna

Biljna vlakna uglavnom su građena od celuloze, od koje je izgrađeno i drvo, papir i vata. Ona slabije griju, te nisu elastična što ih čini "tvrđima" za rad. Pošto imaju glatku teksturu, nema mogućnosti pikanja, ali ne mogu ni biti mekana, pufasta ili čupava kao životinjska dlaka. Također se ne mogu filcati. Najpopularnije biljno vlakno je pamuk, a često se koriste i lan i konoplja. U zadnje vrijeme mogu sevidjeti i vlakna označena kao bambus ili šećerna trska, no zapravo je riječ o tipovima rajona, jer se vlakna ne koriste u svojem izvornom obliku iz biljke, već se kemijski prerađuju.

 

 

Svila

Svila je životinjsko vlakno, jer se dobiva iz kukuljica leptira dudovog svilca, jednog kukca. No, ona nije građena od keratina kao dlaka sisavaca, već od fibroina, materijala svojstvenog nekim kukcima i paucima. Vlakna svile su izrazito glatka i trokutasta u presjeku, zbog čega odbijaju svjetlo i sjaje. Po svojstvima su negdje između životinjskih i biljnih vlakana: dobro griju, ali nisu elastična i ne pikaju.

 

 

Poluprirodna vlakna

Poluprirodna vlakna su vlakna koja se dobivaju iz prirodnih sirovina ali se prilikom proizvodnje kemijski mijenjaju. Glavni predstavnici su razni oblici rajona koji se dobiva iz celuloze. Ovisno o načinu proizvodnje rajon se krije pod nazivima viskoza, tencel, modal i lyocell. Izvor celuloze se najčešće drvo, ali može se dobivati i iz bambusa ili šećerne trske. Tada se obično i prodaje pod imenom biljke od koje je dobivena celuloza. Rajon, kao i prirodna vlakna, dobro upija vlagu, pa je ugodan na koži. Poput pravih biljnih vlakana, rajon ne grije osobito dobro i nije elastičan. Vlakna su često osobito sjajna i meka, te dobro padaju, zbog čega podsjećaju na svilu. No, to može biti i problem kod pletenih ili kukičanih predmeta, jer se lako mogu razvući nošenjem (obično prema dolje). Postoji i vlakno koje se dobiva kemijskom preradom mliječnih proteina u procesu nalik na proces proizvodnje rajona. Mliječna vlakna su mekana i sjajna, dobro upijaju vlagu i imaju antibakterijska svojstva.

 

 

Igla i kukica, obrt za trgovinu na malo preko pošte i interneta

vl. Tea Šilić

Krasno 110, 53274 Krasno

OIB 63196824862 MB 97566551

IBAN HR4223400091160408533

© 2015. Igla i kukica. Stvoreno pomoću Wix.com

  • w-facebook